Čuntić/hr: Unterschied zwischen den Versionen
Aus EsterhazyWiki
K |
K |
||
| (Eine dazwischenliegende Version desselben Benutzers wird nicht angezeigt) | |||
| Zeile 9: | Zeile 9: | ||
* '''1736''' u selu Dobrljin trajno boravi član franjevačkog bratstva iz Čuntića i služi crkvu sv. Katarine. Sredinom 18. stoljeća jedan član čuntićkog samostana obavlja pastoralnu službu i u Gvozdanskom. | * '''1736''' u selu Dobrljin trajno boravi član franjevačkog bratstva iz Čuntića i služi crkvu sv. Katarine. Sredinom 18. stoljeća jedan član čuntićkog samostana obavlja pastoralnu službu i u Gvozdanskom. | ||
| − | * '''1763''' | + | * '''1763 do 1770''' fra Ivan Glavaš, kapelan banske vojske u Sedmogodišnjem ratu (1756-1763), gradi novi samostan. |
* '''1779''' preuzeo je svjetovni kler župu od franjevaca, a zatim i samostan. | * '''1779''' preuzeo je svjetovni kler župu od franjevaca, a zatim i samostan. | ||
| Zeile 18: | Zeile 18: | ||
*[http://www.ofm.hr/samostan/cuntic/cuntic.html Official homepage] | *[http://www.ofm.hr/samostan/cuntic/cuntic.html Official homepage] | ||
| − | |||
| − | |||
Aktuelle Version vom 3. Mai 2007, 21:18 Uhr
Selo Čuntić u Baniji oslobođeno je u oslobodilačkom ratu protiv Turaka potkraj 17. stoljeća. Na mjesto protjeranog turskog stanovništva naselili su se katolici iz Bosne koje je preko Save preveo fra Andrija Kranjčić. Upravne vlasti dopustile su 1695. i 1699. franjevcima podići crkvu i samostan.
- 1699 započeta je izgradnja crkve; već 1702. je posvećena; u to je vrijeme podignut i samostan.
- 1708 18. prosinca, zagrebački biskup Emerik Esterházy povjerio je franjevcima upravu župe u Čuntiću.
- 1736 u selu Dobrljin trajno boravi član franjevačkog bratstva iz Čuntića i služi crkvu sv. Katarine. Sredinom 18. stoljeća jedan član čuntićkog samostana obavlja pastoralnu službu i u Gvozdanskom.
- 1763 do 1770 fra Ivan Glavaš, kapelan banske vojske u Sedmogodišnjem ratu (1756-1763), gradi novi samostan.
- 1779 preuzeo je svjetovni kler župu od franjevaca, a zatim i samostan.
- 1936 vratili su se u Čuntić franjevci, po želji nadbiskupa Alojzija Stepinca. Potkraj Drugog svjetskog rata opet su franjevci napustili obnovljeni samostan i župu; samostan je dijelom bio srušen u ratnim danima.
- 1967 ponovno su franjevci preuzeli župu i obnovili samostan; župa uz Čuntić obuhvaća sela: Dragotinci, Kraljevčani, Mlinoga, Čuntićki Prnjavor i Pecki s kapelom sv. Ivana Glavosjeka.
